Prošlog vikenda u Beogradu održana je Skupština Saveza ženskih nevladinih organizacija „Mreže Žene protiv nasilja" na kojoj je usvojen izveštaj o radu u proteklom jednogodišnjem periodu i tromesečni rad zajedničkog SOS telefona. Razgovarano je i o programu rada za naredni period.

Kao neformalna organizacija Mreža postoji od 2005. godine. Od prošle godine je formalizovana u Savez ženskih nevladinih organizacija koji broji 28 organizacija od kojih 13 pruža usluge SOS telefona. Zajednički SOS telefon je počeo sa radom 16. maja ove godine i na Skupštini su razmatrani prvi rezultati i izazovi u funkcionisanju SOS telefona.
SOS telefon radi po feminističkim principima. Uspele smo da formiramo protokol o radu tog telefona i da počnemo sa prvim dežurstvima. Prva dežurstva su simbolično počela 16. maja 2024. godine na Dan SOS telefona, objašnjava Dragana Veljović, predsednica Saveza MŽPN.
Šta Savez ženskih organizacija i zajednički SOS telefon znače za ženske organizacije.
Značaj Mreže žene protiv nasilja jeste da ona postoji i broji 28 članica koje su jednake u participiranju mreže. I dalje postoji taj vid solidarnosti i podrške gde svaka iz svoje perspektive širom Srbije, u različitim regionima, pružaju podršku ženama u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima. Važno je da i dalje postoji Mreža žena protiv nasilja kao vid otpora desničarskim strujama koje jačaju, ali jeste važna i kao vid sigurnog prostora za razmenu iskustava, znanja i jačanje naših kapaciteta, kaže Jovana Markulić, iz Autonomnog ženskog centra.
Mrežni SOS je nastao bez institucionalne podrške, upornošću organizacija koje već pružaju usluge SOS telefona i donatora.
Razgovaralo se i težilo se tome da Mreža žena protiv nasilja bude nosilac tog feminističkog SOS telefona. Nažalost država je na razne načine eskivirala Mrežu žena protiv nasilja i uspostavila svoj nacionalni SOS telefon. Nama je preostalo samo da u nekom periodu i uz podršku donatora koji bi podržali takvu aktivnost, uspostavimo tu zajedničku liniju, koja nije klasičan SOS telefon za žene sa iskustvom nasilja, na nivou Mreže, navodi Vesna Bogdanović, Kordinatorka SOS telefona.
U narednom periodu Savez ženskih nevladinih organizacija će raditi na jačanju kapaciteta članica, vidljivosti SOS telefona i umrežavanju sa drugim savezima i mrežama u regionu. Pored Trag fondacije i Oaka od ove godine podrška stiže i od UNDP.





Russian women who are victims of domestic abuse are being forced to pay fines handed down to their abusers, campaigners have said.
Removing penalties for pimps and buyers only aids the exploiters. The Nordic model is the best way towards a society where women are not saleable objects. Additionally, support is available to those wishing to exit prostitution.
Two-thirds of internally displaced persons (IDPs) in Ukraine have barely enough funds to buy food, according to the UN Migration Agency (IOM)’s latest report: National Monitoring System on Situation of IDPs in Ukraine.